Opšti ciljevi EDUS Razvojnih Bihevioralnih Skala II

           Kao roditelji i stručnjaci često se nađemo u dilemi kada pokušavamo odgovoriti na pitanje „Šta je to tipičan razvoj?“. Logičan pristup koji se javlja najčešće je uporedba djeteta sa drugom djecom iste dobi, pri čemu se ustvari želi zaključiti da li se razvoj odvija u skladu sa normama većine djece. Odgajatelji u vrtićima koriste sličan pristup uporedbe pri čemu su u prilici da svakodnevno posmatraju veću grupu djece iste dobi, te zaključuju o tome ko je snalažljiviji, spretniji, komunikativniji, neovisniji ili emocionalno zreliji stavljajući svu djecu u usporedbu. Pedijatri koji svakodnevno dolaze u kontakt sa djecom najranije dobi na osnovu svoga znanja i iskustva zaključuju o tome da li je razvoj datog djeteta tipičan za njegovu/njenu dob stavljajući ga/je u uporedbu sa djecom iste dobi koju obično opserviraju tokom redovnih pregleda. Tendencija da i roditelji i stručnjaci žele doći do odgovora na takva pitanja, izražavajući time brigu o razvoju djece, je posve normalna i očekivana. Navedenim naporima odrasli se trude da osiguraju najoptimalniji rast i razvoj, a samim time i uspješnu budućnost društva.

 

            Ipak, u polju ranog rasta i razvoja brojna istraživanja govore da bez obzira na fokus roditelja i stručnjaka u praćenju razvoja putem metoda uporedbe sa drugom djecom, iskustva ili kliničkog mišljenja, veliki broj djece koja kasne u razvoju za svojim vršnjacima ne bude pravovremeno detektirano. Kliničko mišljenje detektuje manje od 30% slučajeva djece sa razvojnim poteškoćama, te manje od 50% djece sa emocionalnim i ponašajnim problemima (Glascoe, 2000). Zabrinjavajuća posljedica ovoga pristupa ogleda se najviše u kasnoj detekciji razvojnih kašnjenja, često pred sami početak polaska u školu. Taj podatak ne bi bio zabrinjavajući da ne znamo da se 90% ljudskog mozga razvije do 5 godine života (Brown & Jernigan, 2012), što taj rani razvojni period čini najpogodnijim za učenje, intervenciju, i sticanje novih ili nedostajućih vještina. U tom razvojnom periodu je baš zbog navedene činjenice bitno što ranije detektirati razvojna kašnjenja te nakon toga započeti stimulaciju razvoja vještina koje se nisu razvile kao kod većine djece iste dobi (Wood & Sperling, 2019). Prema preporukama Američke pedijatrijske asocijacije (AAP) u svrhe detekcije i praćenja razvoja djece rane dobi preporučuje se upotreba validiranih instrumenata za skrining/praćenje razvoja (Duby, et al. 2006). Za razliku od detekcije razvojnih kašnjenja putem kliničkog mišljenja, validirani mjerni instrumenti za skrining detektuju gotovo 70-80% djece čineći značajnu razliku, a samim time budeći većem broju roditelja svijest o uključivanju djeteta u proces intervencije (Glascoe, 2000; Marlow, Servili, & Tomlinson, 2019). Ovdje je bitno razlikovati pojam „skrininga“ i „procjene“. Skrining je proces od koga se očekuje da se za što kraće vrijeme detektuje neko stanje pri čemu se zaključuje samo da li je to stanje prisutno ili ne (npr. razvojno kašnjenje), dok je procjena širi proces koji nudi detaljnije informacije o razvoju djeteta koje se potom mogu iskoristiti za kreiranje individualnog plana intervencije za dijete. Skrining i procjena nisu nikakve dijagnoze, te se sa ovim pojmom ne bi trebale mješati.

 

            Osnovni razlog razvijanja EDUS Razvojnih bihevioralnih skala jeste očita praktična potreba bosanskohercegovačkog društva za unaprjeđenjem obrazovnog, zdravstvenog i socijalnog sistema prema modelima naprednih zemalja (Atkins-Burnett, & Meisels, 2005; Black et al., 2017; Radecki, Sand-Loud, O'Connor, Sharp, & Olson, 2011; Rydz, Shevell, Majnemer, & Oskoui, 2005). Direktan rad sa stotinama djece i roditelja u EDUS učionicama je poslužio kao nezamjenjivo iskustvo u identifikaciji problema sa kojima se djeca i porodice svakodnevno susreću. Na samom početku funkcionisanja EDUS rane intervencije najmlađe dijete sa detektiranim razvojnim kašnjenjima imalo je 4 godine, dok su Udruženje EDUS u svrhe prve intervencije posjećivali roditelji djece dobi 5 ili 6 godina. Danas, 2019. godine redovno se u program EDUS rane intervencije uključuju djeca dobi od 18 mjeseci čime se šanse za dostizanje svojih vršnjaka u razvojnim normama značajno povećavaju. Pored rada u EDUS učionicama potrebno je naglasiti saradnju EDUS-a i UNICEF-a BiH koja već godinama rezultira osnivanjem Centara za rani rast i razvoj (CRRR) i Soba za rani rast i razvoj (SRRR) u cijeloj Bosni i Hercegovini. Više od 200 stručnjaka iz oblasti zdravstva, obrazovanja i socijalne skrbi su završili EDUS trening o upotrebi EDUS Razvojnih bihevioralnih skala te redovno ih koriste u svom svakodnevnom radu pri domovima zdravlja i predškolskim ustanovama. Pored same detekcije značajan broj kadrova je također treniran i redovno superviziran za pružanje usluga procjene, intervencije i edukacije roditelja kao kompletnoj ponudi podrške djetetu i porodici.

 

            EDUS Razvojne bihevioralne skale su doživjele svoje prvo izdanje 2016. godine pri čemu su standardizirane na uzorku od 1100 djece iz cijele Bosne i Hercegovine (Pištoljević, Zubčević, & Džanko, 2016). Nakon dvije godine upotrebe u sistemima obrazovanja, zdravstva i socijalne skrbi, autori prve verzije instrumenta uz finansijsku podršku Američke agencije za međunarodnu saradnju (USAID) kroz Program podrške marginaliziranim grupama (PPMG) u okviru projekta „Unaprjeđenje statusa djece s poteškoćama u razvoju u BiH“ kreiraju novu revidiranu verziju, te u sklopu velikog nacionalnog istraživanja na uzorku od preko 1500 djece normiraju i validiraju EDUS Razvojne bihevioralne skale II. Nova revidirana verzija je također razvijena u obliku online aplikacije čiji pristup imaju trenirani i certifikovani kadrovi širom Bosne i Hercegovine preko zvanične EDUS web stranice www.edusbih.org.

 

            U skladu sa gore navedenim, opšti cilj je da se omogući upotreba samog instrumenta što širem broju stručnjaka koji svakodnevno rade sa djecom rane dobi u Bosni i Hercegovini. Dugoročno rješenje za naše društvo je uvođenje zakonske obaveze skrininga djece rane dobi čime bi svako dijete prošlo razvojni skrining u unaprijed definisanoj dobi (npr.u prvom mjesecu života nakon rođenja, u 24-mjesecu kada se najdalje očekuje pojava funkcionalnog govora, u petoj godini pred polazak u školu i sl.) (Glascoe, Gellasch, & Chen, 2019). EDUS Razvojne bihevioralne skale II su kreirane kako bi ih nakon treninga mogli koristiti pedijatri, neuropedijatri, patronažne službe iz zajednice (npr. patronažne sestre, socijalni radnici), doktori porodične medicine, stručni saradnici (medicinski i nemedicinski kadar) iz domova zdravlja i bolnica koje rade u oblasti ranog rasta i razvoja, psiholozi, logopedi, edukatori iz resursnih centara i soba, vaspitači/odgajatelji iz vrtića i predškolskih ustanova, edukatori roditelja koji se zalažu za unaprjeđenje ranog rasta i razvoja djece. Mogu se sprovesti u prirodnom okruženju, uključujući domove zdravlja, predškolske ustanove, centre u zajednici, u domu djeteta, te su predviđene za upotrebu u programima koji se fokusiraju na rani rast i razvoj.

           

            Prednost ovoga instrumenta se ogleda ponajviše činjenicom da mjeri razvoj u svih pet razvojnih oblasti: govor i komunikacija, razvoj motorike (uključujući grubu i finu motoriku), kognitivni razvoj, socio-emocionalni razvoj, i briga o sebi/samopomoć.

 

EDUS Razvojne bihevioralne skale II mogu se uspješno koristiti u sljedeće svrhe:

1. Razvojni skrining djece od 1 do 72 mjeseca radi detekcije razvojnih kašnjenja kroz svih pet razvojnih oblasti

2. Razvojni monitoring djece od 1 do 72 mjeseca radi redovnog praćenja razvoja djece u BiH

3. Evaluacija efekata intervencije kod djece od 1 do 72 mjeseca života pri čemu se koriste inicijalno i finalno nakon određenog perioda intervencije (npr. 6 mjeseci) kako bi se izmjerio razvojni napredak, odnosno efekti intervencije.

4. Planiranje razvojnih aktivnosti koje bi zadovoljile potrebe djeteta kroz stimulaciju razvoja.

5. Obrazovanje profesionalaca iz oblasti obrazovanja, zdravstva i socijalne skrbi o razvoju djece rane dobi kroz najaktuelnije dostupne informacije za našu zemlju

6. Naučno-istraživački rad sa djecom najranije dobi